Hrvatska

Steže se obruč oko tijela koje istražuje Žalac, Marića i Tolušića: Hoće li Visoki sud srušiti presudu koja osporava rad Povjerenstva?

0

Na fotografiji Nataša Novaković, Tatjana Vučetić i Aleksandra Jozić Ileković iz Povjerenstva za sukob interesa

Nije tajna da aktualna vlada na razne načine pokušava “podrezati krila” Povjerenstvu za sprječavanje sukoba interesa. Pred tim su Povjerenstvom zbog povreda načela obnašanja dužnosti u zadnjih godinu dana kažnjena dva ključna ministra u Plenkovićevoj vladi – ministar financija Zdravko Marić i nekoć najmoćnija žena te vlade – potpredsjednica i ministrica gospodarstva, Martina Dalić, piše Jutarnji list.

Uz to, Povjerenstvo se bavi s još troje ministara čiju imovinu su mediji problematizirali – Gabrijelom Žalaczbog zagonetnog Mercedesa u njezinu dvorištu, Goranom Marićem zbog kuće na moru i Tomislavom Tolušićem zbog kontroverzi oko kuće s nesvakidašnjim “roštiljem”. Znakova da vladajući nastoje potkopati ovlasti Povjerenstva ima napretek: parlamentarna je većina početkom prošle godine spriječila pokušaj Dalije Orešković da dobije još jedan mandat na čelu Povjerenstva, iako se to tijelo u prvih pet godina rada pod njezinim vodstvom prometnulo u jednu od najvjerodostojnijih institucija u državi.

Zatim je prošlog proljeća Ministarstvo uprave predvođeno Lovrom Kuščevićempokušalo progurati Nacrt novog zakona o sprječavanju sukoba interesa kojim bi se Povjerenstvo temeljito razvlastilo i svelo na “fikus”, a ključne odredbe koje reguliraju sukob interesa izbacile iz zakona, ili razvodnile.

Javna rasprava

Nakon što je Jutarnji list u svibnju prošle godine donio najspornije dijelove toga zakonskog nacrta i bure koja se u javnosti podigla, Kuščević je povukao sporni nacrt. Razljućeni ministar je, međutim, nakon toga od Povjerenstva za sukob interesa i radne skupine koja je pripremala doradu i poboljšanja postojećeg Zakona, a njegovom se nacrtu usprotivila, zatražio da u roku od tri dana Ministarstvu uprave dostave smjernice za izradu novog Zakona o sprječavanju sukoba interesa, što je, usprkos nametnutim kratkim rokovima i učinjeno.

Početkom kolovoza prošle godine, u jeku godišnjih odmora, Ministarstvo uprave uputilo je na javnu raspravu Nacrt novog zakona o sprječavanju sukoba interesa koji je u najvećem dijelu istovjetan postojećem, pa je nejasno zbog čega mu je pripisana etiketa “novi”. Iz toga zakonskog nacrta, međutim, izbrisana je jedna od važnijih antikorupcijskih odredbi koje sadrži postojeći zakon. Izbrisana je odredba koja državnim dužnosnicima zabranjuje da godinu dana od odlaska s dužnosničke pozicije postanu članovi uprava ili NO trgovačkih društava.

Povreda načela

Međutim, iako je javnu raspravu prošao još u kolovozu 2018. taj zakonski nacrt kojeg je struka ocijenila kao korak unazad u odnosu na sadašnji, kao da je propao u “rupu”. Kad bismo ministra Kuščevića upitali što se događa s tim zakonskim nacrtom u proteklih osam mjeseci, stizao nam je uvijek isti odgovor – da je nacrt zakona “na međuresornom usuglašavanju”.

I dok se čeka kakav će Prijedlog zakona o sprječavanju sukoba interesa Kuščević naposljetku uputiti na Vladu, udarac na ovlasti Povjerenstva stigao je s druge strane – od suda. Sudac zagrebačkog Upravnog suda Bojan Bugarin nepravomoćnom je presudom poništio odluku Povjerenstva u kojoj stoji da je zagrebački gradonačelnik Milan Bandić povrijedio načela djelovanja, odnosno da nije čuvao vlastitu vjerodostojnost i dostojanstvo povjerene mu funkcije jer mjesecima, ni nakon više požurnica Povjerenstva njegov ured nije tome tijelu dostavljao traženu dokumentaciju vezanu uz njegova 62 putovanja u Rim kao ni dokumentaciju u još jednom slučaju.

U obrazloženju presude sudac Bugarin je doveo u pitanje dvije važne ovlasti Povjerenstva. Prvo, osporava ovlast Povjerenstva da uopće odlučuje o povredi načela obnašanja dužnosti s obzirom na to da Zakon o sprječavanju sukoba interesa ne propisuje nikakvu kaznu za povredu načela. I drugo sudac je doveo u pitanje ovlast Povjerenstva da insistira na tome da mu dužnosnik dostavi traženu dokumentaciju. Sudac tvrdi da je Povjerenstvo tek “administrativno nadzorno tijelo” dok je gradonačelnik neposredno izabran voljom građana, pa insistiranje Povjerenstva da dužnosnik dostavi dokumentaciju može biti shvaćeno kao narušavanje demokratske volje građana.

Dostojanstvo

Međutim, iako za kršenje načela u obnašanju dužnosti (članak 5) Zakon ne propisuje novčanu kaznu, sama objava odluke Povjerenstva da dužnosnik nije čuvao vlastitu vjerodostojnost i dostojanstvo povjerene mu dužnosti izrazito je za njega neugodna i ima karakter javnog sramoćenja. Koliko ta odluka može biti moćna pokazuje slučaj Tomislava Karamarka koji je u lipnju 2016. nakon odluke Povjerenstva o povredi načela u obnašanju dužnosti podnio ostavke na funkcije u vladi i stranci.

Konačnu odluku o presudi suca Bugarina donijet će Visoki upravni sud. U prilog Povjerenstvu ide činjenica da je u slučaju Karamarko Visoki upravni sud potvrdio odluku toga tijela i nije osporio pravo Povjerenstva.

Na luksuznim kruzerima je pet pet puta obišao svijet: Služio sam saudijskog princa koji mi je uz votku pričao o Titu i u dva tjedna dao 4000 dolara napojnice, a do Georgea Busha mogu doći kad god zatrebam

Previous article

Mladi pljačkaš u šest sati poharao pola Zadra/ Svećenik koji se suočio s razbojnikom: ‘Na glavi je imao fantomku, a u ruci nož…’

Next article

You may also like

Comments

Leave a reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

More in Hrvatska