Hrvatska

Ovo je 10 Kujundžićevih promašaja: Analizirano zašto u zdravstvu pada sve osim dugova

0

Radi tako da ostaneš “nevin” jer to će jamačno osigurati ostanak u ministarskoj fotelji do kraja mandata.

Upravo na taj princip svodi se način rada aktualnog ministra zdravstva Milana Kujundžića koji se povremeno oglasi, odnosno pokušava reći javnosti da se u tom resoru ipak nešto radi. No činjenice nisu na njegovoj strani jer one govore da se sustav organizacijski devastira, a to znači da će uz sve više kuna u zdravstvenom proračunu, svake godine, prije svega dostupnost i kvaliteta usluga padati, analizira Jutarnji list.

Umjesto jačanja domova zdravlja i dobivanja većine usluga u PZZ-u, građani su sve više orijentirani na bolnice, što je novim Zakonom o zdravstvenoj zaštiti dodatno potencirano. Nema ni novog Zakona o prekidu trudnoće, a ni suvislog pravilnika o stažu za mlade liječnike. Nisu riješeni dugovi bolnica veledrogerijama za lijekove, a s dječjom bolnicom u Blatu maše se na “dugogodišnjem” štapu.

Slučaj Metković dodatno je smanjio dostupnost zdravstvene zaštite građanima tog dijela Hrvatske, a slučaj Obrovac “riješen” je prebacivanjem “brige” na zadarski dom zdravlja. Naravno, to je samo dio, i to najsvježijih primjera ministrova “nerada u radu”, odnosno održavanja “ravnoteže” u ministarskoj fotelji.

1. Funkcionalno spajanje bolnica

Već gotovo godinu dana ministar Kujundžić tvrdi da je “funkcionalno spojio 12 bolnica”. No i dalje javnost nije dobila podatke o tome koliko to znači manje odjela, manje šefova, više rada, i to kvalitetnijeg. U Hrvatskoj i dalje egzistiraju 63 bolnice od kojih dio nema “izvršenje limita”, odnosno ne obavi ni onoliko posla koliko bi po kunama koje stignu na račun trebale.

2. Zakon o zdravstvenoj zaštiti

Od početka ove godine na snazi je novi Zakon o zdravstvenoj zaštiti po kojem je dodatno privatizirana primarna zdravstvena zaštita. No kako su vlasnici domova zdravlja lokalne samouprave, a različitost “terena” traži različitu organizaciju, situacija je dovedena do apsurda pa većina županija tvrdi da je naprosto neprovediv. S druge strane, svi oni kojima sustav nije prva briga, nego isključivo zarada pokušavaju pritiscima “doći do svojih prava”. I u toj je priči ministar “nevidljiv”.

Tvrdi da za svaku novost treba vrijeme prilagodbe. Vjerojatno dok briga ne prijeđe na drugog – ministra.

3. Zakon o zdravstvenom osiguranju

Da će, samo što nije, uskoro stići Zakon o zdravstvenom osiguranju ministar govori od počeka mandata. No kako i taj propis traži mnoge kompromise, a i mogao bi izazvati “neki novi referendum” ako se krene smjerom plati više za više zdravlja, nije očito uputno talasati taj segment sustava. Uskoro će ljeto, pa potom jesen i predsjednički izbori. Sve politički osjetljivo pa ne treba očekivati neku “gromoglasnu” promjenu ministrova stava po kojem “revolucije nisu poželjne”.

4. Pravilnik o pripravnicima

Premda se dugo zna da je staž mladim liječnicima koji će diplomirati ovoga ljeta ukinut, ništa nije učinjeno da se očiti problem riješi. Naime, studenti medicine već nekoliko godina traže da se ili ponovno uvede staž ili pak sekundarijat ili “rad pod nadzorom”. Pravilnik koji je “na silu” stigao u javnu raspravu zaključenu prije nekoliko dana sve je samo ne rješenje. Sve je ostavljeno na izbor mladim liječnicima koji, prihvati li se pravilnik, mogu u ordinacije bez dana staža, odnosno rada pod nadzorom, što očito ministra previše ne brine.

5. Zakon o prekidu trudnoće

Nakon svakih izbora jedno od “obećanja” novog ministra bude i novi zakon o prekidu trudnoće. Iznimka nije bio ni Kujundžić, gotovo dvije godine najavljivao je da će “zadnju riječ imati struka”, da će osnovati povjerenstvo… I bi tako. Povjerenstvo je prikupilo “iskustva drugih zemalja”, ministar je potvrdio da je to na njegovu stolu, a onda muk. Tek najava da će “teško do kraja ovog mandata zakon u proceduru”. Sad se već može reći da je to izvjesni zaključak.

6. Dječja bolnica u Blatu

I nacionalna dječja bolnica često je “u planovima” hrvatskih vlada ma koje stranačke opcije bile. Kujundžić je u jednom trenutku krenuo s mantrom “oživljavanja Blata”, odnosno terena koji je davnih godina trebao postati središte hrvatske medicine. To se nikad nije dogodilo, ali za Kujundžića je to idealan prostor da se dječja bolnica gradi preko Save. Ne bi li saznao treba ili ne treba, potrošit će 40 milijuna kuna samo za studiju isplativosti. I sam, uostalom, kaže “bit će to projekt koji će morati provoditi nekoliko idućih vlada”.

7. Slučaj Metković

Još je u sjećanju smrt dječaka u Metkoviću i svih nevolja oko rada laboratorija te hitne pomoći, osobito noću, vikendima i blagdanima. Ministar je obećao dnevnu bolnicu i “hitno rješavanje problema”. Nekoliko mjeseci poslije Metkovci su u još goroj situaciji. Naime, laboratorij ne radi, krv se na analizu šalje u Kaštela, a hitna radi u – Opuzenu! Nevoljnim je građanima poruka nadležnih – što ste tražili, to ste dobili! A ministar? Ni pisma ni razglednice!

8. Dug prema veledrogerijama

Svako malo kad voda prijeđe rub čaše jave se veledrogerije i “traže svoj novac”. Slijedi sastanak s ministrom, a jučer čak i s premijerom ne bi li se platilo nešto lijekova isporučenih nekim bolnicama čak prije tri godine. Navodno će rješenje stići idući tjedan, ali teško je vjerovati da će biti plaćen sav dug od 3,1 milijarde kuna. Istina, veledrogerije bi bile sretne da se plati barem 1,3 milijarde. No činjenica je da sistemskog rješenja ovog vječnog problema i dalje nema.

9. Slučaj Obrovac

Nedavni slučaj Obrovac, odnosno problem s koncesionarskom ordinacijom dr. Jusupa pokazao je kako diktiranje organizacije sustava na terenu ugrožava zdravlje građana. Ordinacija privatna, a problemi doma zdravlja riješe se tako da liječnik koji je zaposlenik doma zdravlja dobije dvostruko posla. Pritom ministar “pere ruke” i tvrdi da je to sve problem HZZO-a i Liječničke komore!?

10. Utjecaj na izbore u HLK

Zanimljivo je da se u predstojeće izbore za čelnike Hrvatske liječničke komore već neko vrijeme pokušava uplesti i ministar zdravstva. Te upravni nadzor, te pozivanje predsjedničkih kandidata “na razgovor vezano uz primjedbe nekih o mogućim izbornim prijevarama” zapravo se može tumačiti kao pokušaj ministra da “upravlja događanjima u HLK”, što sigurno nije u njegovoj ingerenciji, osim ako nije riječ o “prenesenim javnim ovlastima”, a to s izborima nije slučaj.

HUP: Dugovi za lijekove rastu 150 milijuna kuna mjesečno

– KBC Split je krajem 2018. imao dospjele neplaćene obveze od 228 milijuna kuna.

– KBC Osijek 235 mil. kuna

– KBC Rijeka 53 mil. kuna

– KBC “Sestre milosrdnice” 263 milijuna kuna

– KB Dubrava 149 mil. kuna

– KB Merkur 45 mil. kuna

– Klinika za dječje bolesti u Zagrebu 25 milijuna

– Klinika za infektivne bolesti u Zagrebu 60 milijuna kuna

Vlada će u idućih tjedan dana analizirati situaciju i predložiti rješenje za aktualne probleme vezane za rast dugova bolnica i zdravstvenog sustava prema veledrogerijama i drugim dobavljačima, ali i model za dugoročno rješavanje financijskih obveza. Rekao nam je to Ivan Klobučar, šef Koordinacije veledrogerija, nakon jučerašnjeg sastanka na kojem su bili premijer Andrej Plenković, ministar zdravstva Milan Kujundžić i predstavnici veledrogerija i HUP-a.

Trenutačno dospjeli dug zdravstva iznosi ukupno 3,1 milijardu kuna, od čega se 2,6 milijardi kuna odnosi na glavnicu, a 500 milijuna kuna na kamate. Predstavnici veledrogerija istaknuli su kako smatraju da bi se u startu trebalo podmiriti 50 posto glavnice, odnosno 1,3 milijarde kuna, a premijer je rekao da će se Vlada očitovati u roku od sedam dana.

Prije sastanka je zaiskrilo između Kujundžića i HUP-a jer je ministar ustvrdio kako “očekujem od HUP-a da će osigurati zdravstvenom sustavu dug za neplaćeno zdravstveno osiguranje koji je iznosi 4,7 milijardi kuna”. U HUP-u su izrazili “duboko razočaranje izjavama koje nisu utemeljene na činjenicama”. Poručili su iz HUP-a kako dugovi veledrogerijama rastu 150 milijuna kuna mjesečno.

Novi dokumentarac otkriva kako je likvidiran krvoločni ISIS-ovac Džihadi John: ’15 sekundi nakon što je izdana naredba, projektil ga je raznio’

Previous article

Na luksuznim kruzerima je pet pet puta obišao svijet: Služio sam saudijskog princa koji mi je uz votku pričao o Titu i u dva tjedna dao 4000 dolara napojnice, a do Georgea Busha mogu doći kad god zatrebam

Next article

You may also like

Comments

Leave a reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

More in Hrvatska