Hrvatska

Gradivom koje uče posve zadovoljno tek 1 posto hrvatskih gimnazijalaca

0

Samo jedan posto gimnazijalaca u potpunosti je zadovoljan sadržajem gradiva koje uče u školi, svaki četvrti tvrdi da je uglavnom zadovoljan, dok je ukupno njih 40 posto nezadovoljno. Unatoč upisnim navalama u gimnazije, učenici su u njima manje zadovoljni nego u strukovnim školama, u kojima je 25 posto nezadovoljnika. Regionalno gledajući, najzadovoljniji školom su učenici sjeverozapadne Hrvatske, a najmanje su zadovoljni oni u Dalmaciji, piše Jutarnji list.

Dok je svaki drugi učenik u sjeverozapadnoj Hrvatskoj uglavnom ili u potpunosti zadovoljan sadržajem poučavanja, u Dalmaciji je to otprilike svaki treći. Nezadovoljnika u prvom slučaju je 18 posto, a u drugom (Dalmacija) 30 posto. Paralelno, 40 posto učenika u Dalmaciji nije zadovoljno uvjetima i opremljenošću svojih škola, dok istu tvrdnju daje samo šest posto učenika sjeverozapadne Hrvatske. Što se zagrebačkih srednjoškolaca tiče, bliži su stavu dalmatinskih kolega pa ih je 45 posto zadovoljno opremljenošću škola, a 30 posto nezadovoljno.

Jutarnji list

Graf zadovoljstva školstvom

“Zadovoljstvo obrazovanjem učenika srednjih škola RH” naziv je istraživanja koje su znanstvenici Instituta za društvena istraživanja, u suradnji s Agencijom za znanost i visoko obrazovanje, proveli na uzorku od 13.301 učenika u svim regijama Hrvatske. Rezultati pokazuju da su srednjoškolci najzadovoljniji razredom, potom ozračjem u školi i nastavnicima, a nezadovoljstvo pokazuju uvjetima rada, opremom i, najviše, onime što uče: samo 3,4 posto gimnazijalaca i strukovnjaka (četverogodišnje i petogodišnje srednje škole) odgovara da je u potpunosti zadovoljno sadržajem poučavanja.

Najmanje zadovoljnih u tom je segmentu u općim i jezičnim gimnazijama, dok su najzadovoljniji u zdravstvenim programima. Osim njih, viši stupanj zadovoljstva pokazuju učenici upisani u programe elektrotehnike i računarstva, nešto manje ekonomije i strojarstva te ugostiteljstva i turizma.

– Posebno su znakoviti rezultati koji ukazuju na to da su učenici gimnazijskih programa nezadovoljniji sadržajima koji se uče u školi od kolega iz strukovnih škola. Kvalitativni dio istraživanja ukazuje da na nisku razinu zadovoljstva utječu dva čimbenika: izrazito velik broj predmeta i opseg sadržaja te, posebice, nepostojanje izbornosti u gimnazijskom obrazovanju – objašnjava Zrinka Ristić-Dedić s Instituta za društvena istraživanja. Prema njezinoj procjeni, ne treba očekivati skoro povećanje zadovoljstva učenika općom gimnazijom, s obzirom na to da je Ministarstvo obrazovanja odbacilo Nacionalni kurikulum za gimnazijsko obrazovanje u kojem je bilo predviđeno uvođenje izbornosti u višim gimnazijskim razredima. Ristić-Dedić ipak smatra da rezultati ukazuju na relativno pozitivnu perspektivu učenika, pri čemu se izdvajaju zadovoljstvo razredom i školskim ozračjem. – To nam ukazuje da su međuljudski odnosi u našim školama i dalje relativno dobri – kaže istraživačica koja smatra važnim nalazom onaj prema kojemu su mladići zadovoljniji gotovo svim aspektima školskog okruženja od djevojaka, premda su po školskom postignuću slabiji od njih.

Ipak, najveće razlike u školstvu pokazuju se rezultatom o zadovoljstvu učenika opremljenošću škola. Tu je sjeverozapadna Hrvatska daleko ispred Dalmacije jer njezini učenici u 80 posto slučajeva iskazuju zadovoljstvo, za razliku od učenika Dalmacije s 30 posto.

– Ovaj nalaz trebao bi zabrinuti one koji utječu na obrazovnu politiku jer ukazuje na nejednakost obrazovanja u različitim dijelovima zemlje, što ima posljedice za obrazovne i životne ishode i jednakost šansi učenika iz različitih hrvatskih regija. One sredine koje na strateški način i intenzivnije ulažu u obrazovanje imaju zadovoljnije učenike. Premda vlast ima obvezu i odgovornost ujednačiti uvjete obrazovanja i podići kvalitetu u svakoj školi, već 29 godina to ne čini, što će imati značajne posljedice na nejednakost društvenog i ekonomskog razvoja. Posljedice toga mogu biti pogubne za Hrvatsku te daljnje zaostajanje manje razvijenih hrvatskih regija – upozorava Boris Jokić.

Napominje da je društveno važan rezultat i taj da su najzadovoljniji učenici iz strukovnih područja zdravstvo, elektrotehnika i računarstvo te iz prirodoslovno-matematičkih gimnazija.

– Ovi učenici u kvalitativnom dijelu istraživanja svoje programe vide kao trenutačno tražene na tržištu rada te potencijalno konkurentne i u međunarodnom okruženju. Bez jasne politike prema mladima i osiguravanju okruženja za ostvarenje osobnih aspiracija u Hrvatskoj, moguće je predvidjeti daljnji trend odlaska mladih i sposobnih u druge zemlje – kaže Jokić. 

Kako je jedan vuk napravio darmar na autocesti A1: Nesretna životinja izbezumljeno trčala preko traka, evo kako je završila akcija spašavanja

Previous article

Sreća u domu domaćeg nogometaša: Prinova stiže za koji dan!

Next article

You may also like

Comments

Leave a reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

More in Hrvatska